Što više sastojaka ima određeni kozmetički proizvod, to je veća mogućnost da neki od njih mogu biti štetni za zdravlje. Koristite li svakodnevno dekorativnu kozmetiku poput pudera, rumenila, maskare i ruža, svakako provjerite njihov sastav. Štetni sastojci u kozmetici najčešće se nalaze kako bi proizvod na određeni način zaštitili, omekšali ili ga na neki drugi način učinili pogodnijim za korištenje. Tako je funkcija paraben, kako u hrani tako i u kozmetici, konzerviranje i sprječavanje proizvoda od kvarenja.

Svjesni smo da je iz same deklaracije vrlo teško otkriti koji su sastojci potencijalno opasni, stoga smo nakon prvog pregleda štetnih sastojaka u make-up proizvodima, odlučili objaviti drugi dio popisa, a koji donosimo u nastavku.

1. Talk

Talc prah je zapravo magnezijev silikat, tzv. glineni prah, koji u tragovima može sadržavati aluminijev silikat. Često se dodaje kozmetičkim proizvodima kako bi apsorbirao vlagu, zagladio i spriječio nakupljanje proizvoda u porama. Naći ćete ga navedenog na ambalaži proizvoda poput pudere u kamenu ili prahu, rumenila, sjenila, baby pudera i dezodoransa. Preporučuje ga se izbjegavati jer može sadržavati kancerogeni azbeste. Čak i talk bez azbesta predstavlja opasnost za zdravlje kože.

Smatra se da je talk kancerogen u slučaju dugotrajne izloženosti i to iz razloga što udisanje njegovih čestica može povećati rizik od karcinoma pluća. Ovakve studije kozmetička industrija želi pobiti s informacijama da se u proizvodima koristi pročišćeni talk.

Bez obzira o kakvom talku je riječ, on se često dodaje kozmetici namijenjenoj za masnu kožu jer matira i suši, a u baby puderima se nalazi jer smiruje nadraženost. No, isto tako on ne daje koži da diše. Tako umjesto da kozmetika pomogne očuvati kožu, ona koja sadrži talk može dovesti do začepljenja pora i kožnih problema poput mitesera.

2. Silikoni

Primarna svrha silikona u kozmetičkim proizvodima jest stvaranje sloja na kosi ili koži, koji je potom zaštićen tankim filmom kemijskih omekšivača.  Sam cilj dodavanja silikona u šampone, kreme i dekorativnu kozmetiku je stvaranje trenutačnog sjaja, a koji smanjuje trenje vlasi zbog češljanja kose ili primjerice pomažu lakšem razmazivanju ostalih sastojaka u kremama i puderima. Silikone u kozmetičkim proizvodima ćete otkriti ako na deklaraciji pročitate riječ na engleskom jeziku koja završava s ‘cone’.

Svi silikoni primarno su netopivi, a tek se daljnjom obradom stvaraju njihove vodotopive varijante. Oni netopivi koriste se slično kao bogatije kreme ili čak masti poput vazelina, a sprječavaju gubitak ili isparavanje vode s kose te kože u ekstremno suhim ili hladnim uvjetima. Neki se silikoni dodaju u kozmetiku koja služi održavanju hidratacije u najekstremnijim uvjetima, kao i kod najosjetljivije kože, jer imaju snažnije hipoalergeno djelovanje od biljnih ulja.

3. Konzervansi – metilparaben

Konzervansi imaju baktericidno i fungicidno djelovanje i njihov cilje je produžiti trajnost proizvoda. U kozmetičkoj industriji primjenjuje se paraben kao jedan je od najeftinijih konzervansa. Koristi se za produženja roka trajanja krema, pudera, rumenila, maskara i parfema. Već smo spominjali paraben u prethodnom članku, no postoji neoliko vrsta. Koriste se methylparaben, ethylparaben, propylparaben i butylparaben.

Najčešće korišten paraben u kozmetici je metilparaben, a on se prilično  dugo koristi u kozmetičkoj industriji  jer ne iritira normalnu i zdravu kožu. Kontaktni dermatitisi na parabene najčešće nastaje na oštećenoj  i iritiranoj koži i na onoj koja je već imala neki kožni problem. Da je metilparaben potpuno neškodljiv,  smatralo  se  do 2002  godine kada su Byford i suradnici otkrili visoku koncentraciju parabena u tkivu raka dojke. Mnogobrojna istraživanja  potvrdila su da metilparaben ima i slab estrogenski učinak pa se je nastojalo pronaći diriketnu vezu u korištenju dezodoransa i roll- ona koji sadrže  parabene i nastajanje raka dojke.

Pojedina istraživanja su dokazala da metilparaben prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti uzrokuje preuranjeno starenje kože i u ekstremnim slučajevima povećava  rizik od nastanka malignih tumora kože. Također je dokazano da malena količina melitparabena ne djeluje štetno na zdravlje, ali stalnom  i dugotrajnom  uporabom  nastaje kumulativno djelovanje. Dječja koža može jače reagirari na konzervanse, kao i koža starijih osoba i oštećena koža.  Danska je postala prva zemlja Europske Unije koja je odlučila zabraniti dječju kozmetiku koja sadrži parabene, za primjenu kod djece mlađe od 3 godine. Isto tako, Europska komisija je  u rujnu 2014  godine donijela mnogobrojne zabrane u vezi primjene konzervansa u kozmetičkoj industriji.

3 Sintetički mirisi

Kada čitate deklaracije proizvoda kozmetike koju kupujete lako je previdjeti sintetičke mirise, a koji nisu isto što i parfemi. Sve više i više kozmetičkih tvrtki nudi proizvode koji ne sadrže parfeme, ali sadrže i do četiri tisuće sintetičkih mirisa. Parfemi se smatraju jednim od najopasnijih sastojaka u kozmetici. Što se nuspojava tiče, oni su mnogo ozbiljniji od osipa na koži, a mogu utjecati na neurološki sustav i dovesti do raznih promjena u ponašanju, od depresije do hiperaktivnosti.

Sintetički mirisi dobivaju se od tvari na bazi petroleja i najjači su kontaktni alergeni. Toksično djeluju na kožu, dišni, živčani i reproduktivni sustav. Istraživanja su pokazala da i najfiniji parfemi poznatih dizajnera sadrže štetne sastojke koji imaju kancerogeno djelovanje. Alternativa štetnim sastojcima su organska certificirana eterična ulja.

5. Bismuth-oxychloride

Od štetnih sastojaka svakako treba spomenuti bizmut oksiklorid, sivkasto bijeli prah koji možemo naći u prirodi, ali ga čovjek proizvodi sintetički radi veće isplativosti. Osim što je jeftin za proizvodnju, on  povezuje sastojke u proizvodu, povećava prijanjanje uz kožu i čini da šminka traje dulje. Ako ste koristili neki od proizvoda koji se reklamira kao mineralni i primjetili iritaciju, vjerojatno je zbog bizmut oksiklorida. Kod nekih nekih može izazvati alergijske reakcije i crvenilo. U pravoj i kvalitetnoj mineralnoj kozmetici taj je sastojak izbjegnut. Ne nalazi se u svim mineralnim puderima, primjerice nema ga u Pandhy’s mineralnom puderu.

Ovim tekstom zasada završavamo pregled štetnih sastojaka u kozmetičkim proizvodima, no vas pozivamo da nam javljate svoja iskustva, ali i nadalje se informirate. Na internetu postoji niz informacija o kozmetičkim proizvodima i njihovom sastavu, a primjerice francuska udruga UFC-Que Choisir na svojim stranicama objavljuje listu kozmetičkih proizvoda u kojima se mogu naći sastojci štetni za ljudsko zdravlje.